Đurđevački peski

Istočno od grada Đurđevca smještenog u Koprivničko – križevačkoj županiji, na putu prema mjestu Kalinovac, nalazi se geografsko – botanički rezervat Đurđevački pijesci, jedinstveni prirodni fenomen u Hrvatskoj. U tom području zaštićenom već više od 30 godina još uvijek ima vidljivih ostataka pješčanih dina. Postupnim pošumljavanjem vrijedni su đurđevčani uspjeli primiriti te “žive i krvave peske”, kako su ih Podravci nazivali nekada.

Danas je područje geografskog rezervata koji nosi ime “Đurđevački pijesci” pošumljeno akacijom i nekim nižim vrstama drveća, te mnogobrojnim grmovima zečjaka, tako da živoga pijeska više na tome mjestu nema.

Prostiru se na zapad do Peteranca, Sigeca i Hlebina sjeverno od Koprivnice. Dok na jugozapad pijesci dopiru do Bilogore, a na istoku ih ima oko Pitomače, Vukosavljevice, Starog Gradca i Špišić Bukovice, te se nastavljaju i na prostore sjeverno od rijeke Drave u Mađarskoj. Ali oni pravi pijesci ” krvavi i žedni”, nalaze se oko Đurđevca, Kalinovca, Molva, Podravskih Sesveta i Ferdinandovca. Stručnjaci smatraju da je taj pijesak nanio vjetar i tako stvorio pravu Saharu u Hrvatskoj iako je taj naziv pretjeran.