Priča o koprivi

Koprivnica, prijestolnica Podravine, svoje ime pogađate, zahvaljuje nikome drugome do li biljci, i to nama vrlo često ne baš dragoj, koprivi. Stoga možemo kazati da je Koprivnica “Koprivin grad”. Staroslavensko ime ne baš omiljene koprive stigmatiziralo je naš prekrasan grad za sva vremena.

Toponim Koprivnica zasigurno je nastao na temelju vegetacijskog elementa koji je u ovom prostoru (oko vodotoka) bio dominantan u vrijeme kad su naši preci određivali geografsko nazivlje. Točnije, najstariji dokumenti iz 13. st. (1207. god. i 1209. god.) u kojima se spominje Koprivnica (Quopurnicha), ne govore o naselju, već o potoku Koprivnici koji i danas nosi to ime. Pretpostavlja se da je u to vrijeme postojalo i naselje istog imena na prostoru današnje najstarije gradske jezgre, no ono se još tada ne spominje u dokumentima. Ime „Castrum Kopurnicha“, koje se odnosi na utvrdu u blizini Koprivnice, po prvi puta se spominje u dokumentu Kamengradskog kaštelana Bogodara iz 1272. god.

Poznata je i legenda o imenu Koprivnice iz vremena najezde Mongola 1242. kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. bježao pred tatarskom hordom prema moru. Tatari su mu nakon prelaska Drave bili za petama stoga je hitao prema utvrđenom Kalniku, a kad je stigao do potoka Koprivnice, negdje na prostoru današnje Koprivnice, nije sjašio s konja i smočio noge već ga je konj izbacio iz sedla u velike koprive kojih je ovdje bilo u izobilju. Ljutiti kralj nazvao je to mjesto Koprivnicom, a stanovnike Koprivničancima i tako je ostalo do današnjih dana.

Stoga, kopriva je obilježila naš grad od samog nastanka – sviđalo se to nama ili ne. S turističkog aspekta gledano, kopriva ne djeluje baš obećavajuće, no samo naizgled. Naime, već su stari Koprivničanci znali za ljekovita svojstva koprive pa je to možda i bio jezičac na vagi koji je presudio kada su davali ime svojem naselju. Osim ljekovitih svojstava, koprivu su naši preci zasigurno koristili i u prehrambene svrhe, a danas je tu posebnost prepoznala Turistička zajednica grada koja je inicirala spremanje delicija rađenih na bazi koprive kao ekološkog i zdravog sastojka, ali i navodnih afrodizijačkih moći. Kopriva je i poznata kozmetička esencija, a vjerojatno ima i drugih blagodati. Poveznica s imenom našeg grada, priča, posebnost, neobičnost, diferenciranost u odnosu na druge, zdrava hrana, ljekovita svojstva samo su neki od elemenata koji naoko neatraktivan pojam pretvaraju u atraktivan, jedinstven i prepoznatljiv, a ne samo gastronomski turistički proizvod u kojem će posjetitelji našeg grada uživati.

Delicije od koprive, kao i suveniri na bazi koprive, prisutni su u svim boljim ugostiteljskim objektima i suvenirnicama u Koprivnici, a “Priča o koprivi” u svoj punini dolazi do izražaja na Renesansnom festivalu. Davni Koprivničanci poštovali su i koristili koprivu, a mi ovodobni im vjerujemo i nastavljamo tu priču s ponosom.

*Napomena: Da je kopriva bila omiljena kod starih Slavena pokazuju nam toponimi u gotovo svim slavenskim zemljama (Slovenija, Srbija, BiH, Slovačka, Češka i Poljska).