Molve

Ime Molve dolazi od mlinova na rijeci Dravi i njenim pritocima. Iako se posrednim putem može saznati da su Molve postojale u 13. stoljeću, prvi put se pouzdano spominju 1330.

Prema ispravi iz 1366. vidi se da je u Molvama bilo središte maloga istoimena feudalnog posjeda, koji 1397. kralj Žigmund daje sinovima Ivana od Kanjiže. U 15. st. ulaze u sastav Koprivničko-đurđevačko-prodavičkog vlastelinstva.

Iz srednjovjekovne kapele sačuvan je drveni gotički kip Majke Božje, nastao oko 1470. godine. Čudotvornost kipa je Molve pretvorilo u marijansko svetište i središte hodočašćenja vjernika. Selo i kapelu su opustošile Osmanlije, a stanovništvo se pred njima iseljava. Tijekom demografske obnove Podravine, sredinom 17. st., dolazi do obnove Molva, a selo su naselili stanovnici iz susjednih naselja te iz Hrvatskog zagorja i Međimurja.

Župa je osnovana 1665., a župna crkva građena je od 1855. do 1863. Riječ je o jednoj od najvećih i najreprezentativnijih crkava podignutih u Hrvatskoj u 19. stoljeću uopće. Najveći dio inventara crkve nastao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća za župnika Blaža Tomašića. Glavni oltar, naručen u Tirolu i izgrađen u radionicama čuvenog kipara Ferdinanda Stuflessera (St.Ulrich, 1855.- Ortisei/St.Ulrich, 1926.), dopremljen je u Molve 1897. godine zajedno sa četiri velika kipa sv. Lucije, sv. Barbare, sv. Roka i sv. Florijana.

Nakon razvojačenja Đurđevačke pukovnije 1871., Molve postaju središte Općine. Godine 1974. pronađeno je nalazište zemnog plina, jedno od najvažnijih u Hrvatskoj, a 1978. počela je njegova eksploatacija. Molve su jedno od središta hrvatskoga naivnog slikarstva s galerijom osnovanom 1994. godine.